Je li modna ljupkost ili ludosti nositi ‘puf’ frizure? Odgovor zna samo moda. Vesela, razdragana, lijepa i ružna, odlučna i nametljiva, sve to može biti jedino moda.

KRATKE PRIČE MODNE POVIJESTI

Možda nikome nije dopušteno da tako snažno utječe i mijenja estetske vrijednosti kao što to čini moda. Cijeli ljudski rod ni pred kim ne pokazuje toliko tolerantnosti kao pred modom. Kad je utjecaj mode snažniji, sve veća je sklonost da se pleše po modnom taktu modne muzike.
Ta vješta lukavica s pažnjom odabire svoje medije i pomoću njih bezuvjetno nameće sve što poželi. Upravlja li moda nama ili mi upravljamo njom, odgovor možemo pronaći u pričama kroz modnu povijest.

FRIZURA MARIJE ANTONETE

Rođena u Beču, odgajana u strogoj carskoj Austrougarskoj obitelji, izvornog imena Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen, udala se za Louis VI i nedugo zatim postala kraljicom Francuske.
Kad je iz Beča u pratnji četrnaest kočija stigla u Fracusku, na granici se odrekla svoje austrijske nacionalnosti. Dvorske dame skinule su je do gola i odjenule u kićene haljine kakve je diktirala francuska moda. Već tada, samo s petnaest godina, shvatila je kako mora igrati vještu igru i sklopiti savez s modom. U zagrljaju mode Marie Antoinette imala je moć da nameće, diktira, savjetuje što i kako treba izgledati žena.
Nikada nećemo doznati je li bila svjesna da moda upravlja njom i da ju koristi i pretvara u svoju marionetu. Moda joj je dozvolila da bude kraljica Francuske, ali istovremeno joj se cerila onako kao što je to činila mnogim sljedbenicima kroz povijest. Ta vješta igra trajala je sve do njezine smrti.
Osuđena na giljotinu, zaboravila je na modu. Na sebi je imala bijelu camiciau, a jedino što je ostalo od modnog luksuza bio je njezin svileni korzet.

U svojem letargičnom životu Marie Antoinette težila je promjenama pa je moda bila pravi odabir. Visoko češljana kosa u koju su umetnuti tamponi izrađeni od strune ili perja ptica, držali su volumen i formu frizure. Bio je to modni hir koji je lansirao Marie Antoinette.
U razdoblju rokokoa takav način češljanja bio je neizostavan za svaku damu na dvoru.
Da bi postigli ukrućenost kose prskali su je šećernom vodicom i stvarali frizure poput kiparskih skulptura. Češljanje je trajalo i po nekoliko sati kako bi kosu modelirali u željenu formu. Zato izrada frizura nije bila svakodnevna pojava. Svakodnevno se samo pročešljavala i popravljala.
Da ne izgubi na svojoj formi i izgledu važan je bio položaj glave pri spavanju. Glava je morala biti na visokom uzglavlju. Pernati jastuci, složeni jedan na drugi, bili su podloga za visoke puf frizure. U takvom položaju žene su izgledale kao da sjede, a ne leže u krevetu.
Noću tijekom spavanja na visoke frizure stavljala se noćna kapa. Štitila je frizuru da ne izgubi svoj pravi izgled.

Kosa se prala svaka dva do tri mjeseca. Taj proces nije bio ugodan.
Nakon što se kosa namočila u toploj vodi s nje se skidao debeli sloj šećerne vode i brašna. Brašnom se kosa pudrala kako bi ostala bijela i sprječavalo se raznim nametnicima da slobodno gmižu po kosi.
Nakon što je nestao taj debeli sloj tjeme su mazali svinjskom masti. Tako se s masne kose i tjemena, pomoću specijalnog češlja, moglo lakše odstraniti uši.
Nemaran odnos prema higijeni kose kao i njezi tjemena, doveo je Marie Antoinette do gubitka kose pa zato ona u modu uvodi vlasulje.

Piše: Branka Vučetić – Atletić