Tehnologija pomaže da brže proizvedemo, da lakše dođemo do informacija, hitro distribuiramo proizvode i sve to upakiramo u današnji način internetske kupnje i prodaje.
Modu kao pojam više vežemo za odjeću nego za sve ostale segmente kroz koje je prožeta.
Ona je utkana u arhitekturi, likovnom stvaralaštvu i načinu života.
Je li samo moda ili modna potreba imati automobil, mobitel, perilicu posuđa, tange, dekolte, izbijeljene zube, silikone u usnama?
Savladavanje tehnoloških procesa važan je segment i u obrazovanju. U Profokusu učimo naše polaznika na koji način koristiti tehnološke novitete i ubrzati proces od kreiranja do gotovog proizvoda. Polaznici savladavaju računalno crtanje tako da izrada kolekcija je brža kao i prijenos skica na bilo koju stranu svijeta.
Modni hir i globalizacija
Moda je kao ljetni povjetarac koji svima u početku godi, no vrlo brzo se može pretvoriti u olujno nevrijeme i stvoriti štetu.
Modu stvaraju pojedinci ili manje grupe, a prihvaća ju masa koja i sama sudjeluje u stvaranju i selekciji modne ponude.
I danas kada govorimo o odjeći rado se okrećemo nekim tradicionalnim izvorima i divimo se ljepoti koju su stvarali pojedinci. Upravo ovih dana prošlo je sto deset godina od kako je rođen veliki modni dizajner Christian Dior.
Rođen je 1905. Godine u Normandiji i bio je časnik u vojsci prije nego što se posvetio svojem omiljenom poslu, dizajniranju odjeće.
Svoje buduće modno carstvo osnovao je 1946 u Parizu u Avenue Montaigne.
Njegove ideje bile su revolucionarne za njegovo vrijeme.
Moramo biti svjesni kako je za njegovu ideju modne globalizacije bilo potrebno više od osamdeset godina da zaživi u današnje vrijeme.
Još davne 1949. godine postavio je nove kriterije u poimanju dobrog izgleda i tako stvorio temelje konceptualnog izgleda koji je prodavao preko svojih licenci.
Krzna, čarape, kravate i parfemi također su proizvedeni u regionalnim centrima diljem svijeta, šireći svoj brand diljem svijeta. Iako je ovaj potez osporavala Francuska komore Couture – kao potez koji uništava i ima prizvuk „ pojeftinjenjenja“ haute couture industrije – licenciranje je postalo unosan potez za Diora i atelje visoke mode.
Model licenciranja usvojile su kasnije mnoge kuće visoke mode.
Posjedovati što više
Današnja modna globalizacija postala je posve drugačija. Proizvod je jeftiniji u postupku izrade, solidan u dizajnu i masovno distribuiran na tržište.
Njegova ljepota ne krije se u savršenoj svili, već dobro obrađenom poliesteru, u mekanom kašmiru, već u akrilu koji ga glumi, nema tehnički dotjerani rukav kao što je na odjeći Pierre Cardina, već je loša kopija u produkciji Zare.
Više od luksuza
Imati što više često mijenjati odjeću danas je modni recept. Rijetki mogu skupe odjevne predmete koji radi modnog hira brzih promjena gube na stvarnoj vrijednosti i ne nose se po nekoliko sezona.
Današnja globalizacija pružila je većini da bude moderno odjeven, no podignuta je ljestvica za vrijedne i skupe dizajnerske predmete. Oni danas prelaze u kategoriju luksuznih. Imamo li još mjesta podići dizajnirane predmete u višu kategoriju no što je luksuz, pokazat će nam buduća moda.
Obrazovanje i tekstilno tehnološka izrada
U školskom ateljeu Nika i Nikolina
S ponosom možemo zaključiti kako smo u Profokusu shvatili i prenijeli na polaznike sva iskustva i znanja kako proizvoditi u današnjoj velikoj ponudi. Naučili su samostalno izraditi svaku ideju, kroj, napraviti prototip i sašiti pravilnim tehnološki redoslijedom, te upravljati svojim ateljeom.
Naši uspješni dizajneri od Zorana Aragovića i njegove modne marke „BiteMyStyle“,
sve do Kristine Burje, “Krie„ te vrlo mlade i uspješne Sare Lončarić i njezine marke „Blackpearl“, Sonje Lamut, „Soel“, te niz drugih koji samostalno grade svoj modni put.