Jaki puderasto cvjetni miris kojega danas nazivamo „mirisom kreme za sunčanje“, kao i debeli bijeli pokrov na koži, ono je što je obilježilo doista svačije djetinjstvo. Bilo da smo školske praznike provodili na moru ili na rijeci, losion za sunčanje u vidljivo nanesenom sloju bio je ono bez čega nas mama nije puštala u vodu. S odrastanjem, nekima je počeo smetati miris, drugima masnoća, a ponekima i sam sastav krema za sunčanje pa su se odlučili na suncu opustiti bez zaštitnog faktora – što to je zaista najgora stvar koju možete napraviti vlastitoj koži.

Svojevrsna zaštita od sunca u jednostavnom obliku postoji već stoljećima. Stari Egipćani mazali su se jasminom i mekinjama kako bi ostali što svjetlija tena, dok su se kroz daljnje godine i civilizacije samo mijenjali sastojci i debljina pokrova na koži koji je trebao služiti kao fizički štit od sunčevih zraka. Tek je 1946. godine unutar brenda Piz Buin švicarski kemičar Franz Greiter izradio prvu pravu zaštitu od sunca. Radilo se o kremi za sunčanje pod nazivom „Gletscher Creme“ koja sve do 70-ih nije imala zaštitu od UV zraka.

Uz proizvode sa zaštitnim faktorom danas se veže mnoštvo mitova, koji su utjecali na to da samo frapantnih 15% svjetske populacije koristi zaštitni faktor, iako je on najučinkovitija opcija za prevenciju raka kože, privremenog starenja i sličnih kožnih problema! Bilo da se pitate kako ga koristiti, kako ga izabrati u odnosu na tip kože, je li dovoljan za korištenje kroz make-up, ili što uopće kratica SPF uopće znači – u ovom tekstu razbijamo mitove i potvrđujemo činjenice o doista svima potrebnom svestranom proizvodu koji će našu kožu, mladost, ali i zdravlje, održati još dugi niz godina.

ŠTO JE SPF?

Kratica SPF označava „Sun Protection Factor“ odnosno količinu zaštite od sunca. Faktor kreće od otprilike 2 do 70, iako je zasad znanstveno potvrđeno djelovanje zaštitnog faktora od 50, s obzirom na to da niti jedan faktor UV zrake ne može blokirati punih 100%. Zaštitni faktor prvenstveno je potreban kao zaštita od štetnih UV zraka koje mogu uzrokovati rak, diskoloraciju i prijevremeno starenje kože, kožne probleme ali služi i za njegu kože.

ŠTO SU UV ZRAKE?

Prvi zaštitni sloj koji postoji je ozonski omotač Zemljine atmosfere. Radi onečišćenja ozonski omotač postaje sve slabiji zbog čega UV zrake u sve većem broju prodiru do Zemlje i tako nanose oštećenja na koži. Upravo zato se često govori kako je „sunce sve opasnije“. U fokusu proizvoda su dva tipa zraka, UVA i UVB zrake. UVA zrake su jače zrake koje prodiru duboko u kožu i stvaraju oštećenja iznutra. One slamaju kolagenske veze u koži zbog čega dolazi do prijevremena boranja, sušenja kože i staračkih mrlji, a toliko su jake da mogu prodrijeti čak i kroz stakla što znači da smo nezaštićeni čak i u zatvorenom prostoru. UVB zrake dospijevaju tek do površinskog sloja kože, a uzrokuju gorenje kože i stvaranje opeklina.

KAKO SUNCE DJELUJE NA KOŽU?

Najprirodniji način dobivanja vitamina D je direktno iz sunčeve svjetlosti. Kako bismo prikupili dovoljnu dnevnu količinu vitamina D dovoljno je samo 5 do 15 minuta dnevno suncu izložiti veći dio tijela, što se može odraditi i u periodu kada UV zrake nisu toliko intenzivne (prije 10 i poslije 16 sati). Međutim, sunčeve zrake na tijelo djeluju i kao „agresor“ kojeg stanice u koži prepoznaju kao potencijalnu opasnost pa stvaraju melanin, prirodni štit od sunca. Upravo zbog melanina dobivamo preplanuli ten i on djeluje kao prirodni zaštitni faktor kože, no znanstveno je dokazano kako čak ni kod tamnoputih osoba ne može zamijeniti zaštitni faktor. Proces sunčanja je u stvari stresan za kožu, zbog čega je bitno zaštititi je prije izlaganja suncu, ponavljati nanošenje zaštite tijekom sunčanja i dobro je nahraniti poslije sunčanja.

KAKO SE BIRA SPF?

Zaštitni faktor bira se na temelju tipa kože. Ovisno o svjetlini tena, boje kose i očiju, ljudi se dijele na tipove od 1 do 6. Koža može podnijeti određeni period dnevno tijekom kojega uživa u suncu, upija vitamin D, stvara melanin i ne dovodi do granica koje joj štete. Dnevni prosjek za skupljanje maksimalne preplanulosti je, nevjerojatnih jedan do tri sata dnevno, iako većina nas u želji za dobivanjem preplanula tena na plaži provodi i cijeli dan. Količina zaštitnog faktora promjenjiva je i ovisno o godišnjem dobu i tipu klime – tako će osobe svijetle puti tijekom najjačeg sunca sa SPF 30 moći provesti svega 2 sata, dok će za vrijeme zime isti faktor trajati i do 12 sati. Stručnjaci kao ultimativni odabir preporučuju zaštitni faktor od SPF 30 uz naznaku „broad spectrum“ koja znači da proizvod štiti i od UVA i UVB zraka, jer inače njegova zaštita nije značajna.

 

KAKAV SVE SPF POSTOJI?

Zaštitni faktori mogu se dobiti iz nekih vrsta voća i povrća, no oni su poprilično niski i ne pružaju zaštitu od UV zraka. Upravo zato preporučuje se kupovati proizvode s mineralnim ili kemijskim SPF-om. Mineralni SPF dobiven je iz prirode (najčešće titanijev dioksid ili cinkov oksid) i nanošenjem na kožu stvara zaštitni štit o kojega se UV zrake odbijaju. Pogodan je i za najosjetljiviju kožu jer ne izaziva alergijske reakcije i ne začepljuje pore. Kemijski SPF dobiven je kemijski stvorenom zaštitom koja nanošenjem na kožu upija UV zrake i razlama ih u čestice. Iako odlično štiti kožu tijela, nerijetko je problematična za kožu lica. No koji god SPF koristili, na kraju dana bitno je isprati ga s lica jer je suviše težak sastojak i uz njega se drugi sastojci za njegu kože ne mogu lijepo upiti u kožu i pomoći s njenom regeneracijom.

TREBA LI SE ZAŠTITNI FAKTOR NANOSITI I NA LICE?

Prvo mjesto koje biste trebali zaštititi zaštitnim faktorom upravo je lice! Ono je izloženo suncu tijekom cijele godine i osjetljivije je od kože na ostatku tijela. Na njemu su prvome vidljivi znakovi preuranjena starenja i na licu ćemo najlakše zadobiti opekline od sunca. Iako zaštitni faktor može vrlo lako začepiti pore na licu, dovesti do pojave akni ili alergija, bitno je poznavati tipove proizvoda na tržištu (bilo da je riječ o teksturi ili sastavu) i znati odabrati onaj prikladan za vlastiti tip kože (masna, normalna ili suha).

KAKO PRAVILNO KORISTITI ZAŠTITNI FAKTOR?

Zaštitni faktor treba se nanijeti na lice i tijelo u obilnoj količini. Ako je riječ o kremi ili losionu, za lice je potrebna količina čajne žličice, a za tijelo jedne čaše za shootere. Svaka manja količina od ove, smanjuje količinu zaštitnog faktora. Naime, premalo nanesenog zaštitnog faktora 30 može njegovu zaštitu svesti na svega 10. Uz to, kako bi zaštitni faktor počeo na vrijeme djelovati, bitno je kožu zaštititi barem pola sata prije izlaganja suncu. Iako zaštitni faktori mogu nositi oznake „vodoodbojan“ ili „vodootporan“, svaki je faktor bitno nanositi na tijelo u prosjeku svakih dva sata (neovisno o tipu tena i visini faktora), jer se oslabljuje brisanjem tijela i ulaskom u vodu. Samo pridržavanjem navedenih savjeta biti ćemo cijelo vrijeme adekvatno zaštićeni od sunca.

HOĆE LI ZAŠTITNI FAKTOR SPRIJEČITI DOBIVANJE PREPLANULA TENA?

„Uz SPF ne mogu potamniti“ je zasigurno rečenica koja se najčešće može čuti – i ona je apsolutno netočna! Naime, jednako se dobro može potamniti uz zaštitni faktor 10 i 50, koristi li se ispravno i odabere li se dobar proizvod. Proizvodi za zaštitu od sunca dijele se na „sunblock“ i „sunscreen“ proizvode. Proizvodi s oznakom „sunblock“ doista sprječavaju tamnjenje kože, iako je kod tamnoputih osoba melanin već postojaniji u tijelu pa one i uz „sunblock“ mogu dobiti vrlo malo „boje“. Proizvodi s oznakom „sunscreen“ su poželjniji jer štite kožu od štetnih UV zraka, ali vam istovremeno omogućuju da dobijete željenu preplanulost. Uz zaštitni faktor dobiva se i najbolja i najpostojanija preplanulost jer je koža tamnila zdravo, pa nije pod stresom i oštećena. Nagla tamnjenja bez zaštitnog faktora mogu dovesti do neravnomjerne preplanulosti i bržeg guljenja kože, čime se preplanuli ten ubrzo izgubi.

KAKO DJELUJU PROIZVODI ZA UBRZANO TAMNJENJE?

Proizvodi za ubrzano tamnjenje su u stvari optičke varke u kojima volimo uživati. Oni sadrže beta karoten i likopen, prirodne pigmente iz narančastog i crvenog voća i povrća, koji ne pomažu u stvaranju melanina, već lagano bojaju kožu i daju joj zavidan brončani sjaj. Kako se melanin stvara kao zaštita od sunca, proizvodi za ubrzano tamnjenje su najčešće bez zaštitna faktora i tako kožu prije dovode u stanje stresa, zbog čega dolazi do brže pojave melanina, ali i opeklina i sličnih oku nevidljivih oštećenja koje koža pamti. Bitno je ovakav proizvod birati sa zaštitnim faktorom, a ako ga nema, s njim se sunčati povremeno, svega 5 do 30 minuta ovisno o tipu kože, u vremenu prije 10 i poslije 16 sati. Vrijedi zapamtiti – dva tjedna sunčanja bez zaštitna faktora mogu napraviti štetu za do kraja života.

MOGU LI SE PROIZVODI ZA SUNČANJE SLAGATI JEDAN NA DRUGI?

Ovisno o tipu zaštitnog faktora i njegovim teksturama – i mogu i ne mogu. Slaganje zaštitnog faktora na faktor u svim mogućim teksturama je dopušteno ako se ostavi dovoljno vremena prvotnom faktoru da se sasvim upije na lice. U suprotnome se miješanjem s drugim proizvodom može poremetiti njegova formula, pa i kvaliteta djelovanja. Jednako vrijedi i kod korištenja SPF-a i pekmeza ili sličnih proizvoda za ubrzano tamnjenje – prvo treba pustiti jednom proizvodu da se dobro upije, a zatim se može nanijeti sljedeći. Vrijedi pripaziti i da se proizvodi koje sparujemo ne krše sastavom (npr. vodootporni mat losion sa zaštitnim faktorom otopiti će ulje za ubrzano tamnjenje).

JE LI ZAŠTITNI FAKTOR KOJI SE NALAZI U MAKE UPU DOVOLJAN ZA ZAŠTITU LICA?

Zaštitni makeup u puderu je fantastičan jer štiti lice od sunca, međutim nije dovoljan za potpunu zaštitu. Baš kao što vrijedi i s nanošenjem zaštitna faktora, vrijedi i sa šminkom sa zaštitnim faktorom: moramo ga obnavljati svaka dva sata. Ako prije nanošenja make upa  stavimo proizvod sa zaštitnim faktorom, bit ćemo duže vremena zaštićeni. Reapliciranje zaštitnog faktora na makeup tijekom dana najlakše je postići korištenjem pudera u prahu sa zaštitnim faktorom ili sprejevima za lice sa zaštitnim faktorom.

Autor teksta: Korana Marović
Foto: Pinterest