Ljepota je oduvijek bila nešto važno i značajno. Kad je u pitanju ljudska ljepota ta kategorija često je povezana s osobnim ukusom. Postoji ipak nešto što može utjecati na naš ukus. To je svakako moda.
Pod njezinim pritiskom posustajemo i poneki puta iracionalno stavljamo neke stvari u kategoriju lijepog.

Samo moda ima taj značajan utjecaj i samo moda može u odrađenom trenutku promijeniti ružno u lijepo ili lijepo u ružno. Možda se većina neće složiti s ovom teorijom.
Dokazati moć mode moguće je kroz niz primjera i tako vidjeti njezin snažan utjecaj.
Samo rijetki pojedinci mogu se oduprijeti snažnom utjecaju mode.

Za modu možemo utvrditi da se rodila u srednjem vijeku. Migracijom, trgovinom pa i ratovima, komunikacija između država bila je intenzivnija. Informacije o načinu odijevanja brže su se širile i prenosile. Odjevni predmeti, ukrasi, tekstil, način češljanja, postaju slični u raznim državama, stoga takav sličan ili isti način odijevanja i ukrašavanja možemo okarakterizirati kao utjecajem rađanja mode.

Ako se zadržimo samo u području frizura modni utjecaj i pitanje estetskog poimanja i tu ima velik utjecaj. Bizaran način češljanja nastao je u srednjem vijeku. Utjecaj crkve bio je velik.
Žena je trebala izgledati čedno. Ženska ljepota tog razdoblja odlikovala se u bijeloj puti kao alabaster, rumenim ustima kao koralji i bijelim zubima kao biseri.
Kosa se smatrala simbolom koketnosti, zato su žene kosu morale prekriti raznim pokrivalima za glavu.

Popularna frizura tog vremena je ‘hennin’

To je spoj kose složene na tjemenu u obliku stožaca i potpuno pokrivene visokom stožastom kapom ili kapama koje su se račvale kao dva roga.
Da bi kosa stajala uspravno vezala se je pomoću traka, i češljala pomoću češlja umočenog u šećernu vodu. Kako bi istakle izduženost glave žene su kosu čupale u prednjem čeonom dijelu sve do polovice tjemena kako ni jedan pramen kose ne bi izvirio ispod kape.

Pretpostavlja se da je taj oblik frizure s visokom kapom donesen iz Mongolije, gdje su ga nosile žene, kako bi se njihova odjeća razlikovala od muške.
Visoke kape bile su u modi u Francuskoj, Engleskoj, sjevernoj Europi, Mađarskoj i Poljskoj.
Kroz vrh stožaste kape prolazio je tanki veo i mogao je biti dužine čak do poda.
Ljepotu tako izdužene glave nametnula je moda koja je već u srednjem vijeku pokazala da zna kako se Europom caruje. Svoj pohod kroz stoljeća nastavila je bez imalo smetnje i do danas zadržala svoje modno prijestolje.

U sljedećem nastavu pratite kako su izgledale frizure iz razdoblja rokokoa.

Piše: Branka Vučetić Atletić